Stručni suradnik-psiholog, uz druge stručnjake – članove stručnog tima vrtića, radi na što kvalitetnijem zadovoljavanju razvojnih potreba djeteta te pritom surađuje s odgojiteljima, roditeljima, i svim ustanovama koje je potrebno uključiti u krug onih koji pomažu obitelji

Jedan od najvažnijih zadataka psihologa je što ranije identificirati psihofizičke osobine i razvojne potrebe djeteta, osobito kad se radi o djeci s teškoćama u razvoju i darovitoj djeci, da bi se poduzele mjere s ciljem osiguravanja onoga što je djetetu potrebno za optimalni razvoj. Tada psiholog pruža roditelju i odgojitelju neophodne informacije i psihološku podršku, a po potrebi uključuje i dijete u praćenje i tretman. Kada je to potrebno kontaktira sa stručnjacima u drugim institucijama radi upućivanja djeteta na dodatnu, specijaliziranu procjenu i/ili tretman.

Važna uloga psihologa je i pomoć djeci, roditeljima i odgojiteljima u adaptaciji djeteta na vrtić. Situacija odvajanja djeteta od roditelja i ulazak djeteta u skupinu druge djece postavlja pred dijete povećane zahtjeve za prilagodbom, a kvaliteta i ishod tog procesa mogu imati i dugoročnije posljedice na dječji razvoj. Roditelji mogu biti nesigurni, tjeskobni i imati mnogo pitanja u tom razdoblju, a psiholog može pružiti savjetodavnu pomoć.

Psiholog u vrtiću također radi procjenu spremnosti djeteta za školu te pomaže odgojiteljima i roditeljima da dijete što bolje pripreme za taj prijelaz i osiguraju njegovu dobru prilagodbu na školu.

Isto tako pruža psihološku pomoć u prevladavanju nekih stresnih događaja i razdoblja u djetetovu životu kao što su gubitak bliske osobe, kronična bolest u obitelji, razvod roditelja, nasilje u obitelji i dr.

Psiholog u vrtiću je stručnjak za razvojnu psihologiju te može, kroz individualni ili grupni rad, roditeljima pomoći u razumijevanju mnogobrojnih dilema i problema na koje nailaze u odgoju svoje djece te savjetovati promjene u pristupu djetetu.

U svom radu psiholog se vodi profesionalnom etikom svoje struke i postupa uvijek u interesu djeteta.

Zadaće:

• Trijažno ispitivanje govora s ciljem početnog  utvrđivanja stupnja teškoće
• Logopedska dijagnostika s ciljem utvrđivanja statusa komunikacije, glasovno-jezično-govornog razumijevanja i izražavanja
• Neposredni individualni rad  s djecom s teškoćama u govorno jezičnoj komunikaciji s ciljem njihovog ublažavanja i otklanjanja
• Praćenje jezično govornog razvoja djece s faktorima rizika
• Prevencija govorno jezičnih teškoća (u suradnji s roditeljima i odgojiteljima)
• Opservacija djece s TUR-u u OS s ciljem procjene razvojnog statusa  te iznalaženja načina za optimalno zadovoljenje potreba djece
• Izrada nalaza i mišljenja u suradnji sa stručnim timom (interdisciplinarni pristup)
• Izrada i provedba individualiziranih programa za djecu s TUR-u
• Neposredni rad s djecom s govorno jezičnim teškoćama uzrokovanim različitim teškoćama u razvoju
• Ispitivanje i poticanje jezične spremnosti za ovladavanjem početnim školskim vještinama, čitanjem i pisanjem …