U Zagrebu je održana Europska konferencija OMEP-a 2013 od 8.-11.05  s temom Igra u ranom djetinjstvu. Na konferenciji je sudjelovala i  izlagala ravnateljica Marina Karavanić, prof.pred.odgoja s prezentacijom  na temu Uloga  odgojitelja i igri djeteta rane i predškolske dobi.

Više od sedamdeset zemalja članice su  ove organizacije koja se zalaže za poštivanje dječjih prava i unapređivanje odgoja i obrazovanja djece. Na Zagrebačkoj konferenciji sudjelovalo je dvadeset zemalja čiji su članovi podijelili svoja iskustva i nova dostignuća.

Psihologinja vrtića Zorica Durman Marijanović, prof.psih. dobila je od Agencije za mobilnost i programe EU financijsku potporu za stručno usavršavanje u okviru Programa za cjeloživotno učenje, potprogram Comenius.  Ova financijska potpora omogućit će joj sudjelovanje na edukaciji na temu “Djelotvorna primjena moderne tehnologije i igara u učionici” koju organizira Charles Sveučilište iz Praga, Fakultet za obrazovanje. Edukacija se održava  u Istanbulu od 01.07.-07.07.2013. godine gdje će naša psihologinja, zajedno s kolegicama i kolegama iz drugih europskih zemalja, učiti  o primjeni edukativnog softvera, igara i informacijsko-komunikacijskih tehnologija u procesu učenja.

Provodi se dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta, a namijenjen je djeci od 3 godine do polaska u školu. Provodi se u odgovarajućem stimulirajućem okružju pod vodstvom educiranih odgojitelja. Program je verificiran od Ministarstva obrazovanja i sporta.Broj djece je od 15 do 25.Program se ostvaruje kroz igru, pjesmu i pokret koji približavaju djeci folklorno stvaralaštvo našeg zavičaja.

Cilj programa je upoznati djecu sa dječjim tradicijskim igrama, igrama s pjevanjem, pjesama  naših krajeva i narodnim običajima. Kroz folklorni program razvija se i  njeguje ljubav prema kulturi, upoznaje se i potiče dijalekt, način odijevanja i češljanja.
Djeca sudjeluju i nastupaju na:

• vrtićkim koncertima,
• nastupaju u kazalištu,
• smotrama dječjih folklornih skupina…..
• u domovima umirovljenika,
• domovima za nezbrinutu djecu,
• djecu s posebnim potrebama u razvoju.
• Surađujemo i sa folklornim skupinama drugih vrtića….

1977. izgrađen je novi namjenski današnji objekt u Španovićevoj 18 za šest odgojnih skupina. Danas DV „Petar Pan“ djeluje na šest dislociranih objekata: centralni objekt Španovićeva 18, područni objekt Kunišćak, područni objekt Slovenska, područni objekt Gornja Kustošija, područni objekt Ilica i područni objekt Graberje. Izuzev centralnog objekta i novog područnog objekta Graberje, koji su bez obzira na određene nedostatke namjenski građeni, ostali objekti su nenamjenski građeni i u mnogim segmentima neadekvatni.

Ove pedagoške godine je u dječji vrtić „Petar Pan“ upisano 440 djece u dobi od 1 godine do polaska u školu u 18 odgojnih skupina. U vrtiću se, uz redoviti desetosatni program, realiziraju i  kraći programi engleskog jezika, glazbenog stvaralaštva – zbor i folklornog stvaralaštva (odgojitelji vrtića), integrirani program engleskog jezika, program za poticanje darovite djecu, kraći program engleskog jezika i ritmike (vanjski suradnici). U pripremi su programi integriranog glazbenog-scenskog stvaralaštva i kraći program informatičke radionice.

Kraći program provodi se jednom tjedno u trajanju od 2 sata u skupini od 8 do 10 djece. U skupinu se uključuju djeca prema procjeni stručnog tima vrtića uz obvezno testiranje sposobnosti od strane psihologinje vrtića.

Provodi se u stimulirajućem prostornom okruženju s primjerenom i namjenskom didaktikom koja odgovara razvojnim mogućnostima darovite djece i stimulira njihov razvojni potencijal. Obuhvaća kreativne igraonice u vrtiću i posjete raznim ustanovama i manifestacijama u gradu Zagrebu.

Ciljevi programa su:

• poticanje i razvoj različitih kognitivnih sposobnosti (različitih “vrsta” inteligencije)
• poticanje i razvoj kreativnog mišljenja i izražavanja
• poticanje i razvoj socio-emocionalne zrelosti, samopouzdanja i pozitivne slike o sebi
• rad na socijalnim vještinama i suradnji s drugima

Darovita djeca su ona koja pokazuju ili imaju potencijal pokazati iznimnu razinu izvedbe u jednom ili više sljedećih područja:

• opća intelektualna sposobnost
• kreativno mišljenje
• sposobnosti vođe
• umjetničke i psihomotorne sposobnosti.

Darovita djeca posjeduju: radoznalost, originalnost, pojačanu želju za usvajanjem novih znanja, pojačanu samokritičnost i kritičnost prema drugima, odgojno su zahtjevnija od ostale djece.

Ako nisu prepoznata kao darovita često se prepoznaju kao djeca s problemima u ponašanju (pojačan prkos, povučenost, nametljivost, emocionalna osjetljivost…). Često su izolirana od ostale djece zbog poteškoća u socijalnim kontaktima, što utječe na formiranje slike o sebi.

Stoga je važno što ranije prepoznati darovitu djecu s ciljem adekvatnog zadovoljavanja njihovih obrazovnih i socio-emocionalnih potreba.

Dječji vrtić „Petar Pan“ provodi Kraći program za potencijalno darovitu djecu od 2011.godine.

Program je verificiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Voditeljice programa završile su edukaciju za provođenje programa:

Zorica Durman Marijanović, prof.psiholog

Vesnica Prelčec dipl.pedagog, mentor

Marcela Draganović, odgojiteljica

Dodir s prirodom, kao jedinstvenim okolišem u kojem se istražuje, proučava i živi s prirodom iz dana u dan je važan i jedinstven segmenat u djetetovu  životu i cjelovitom razvoju.

Da bi se zdravo razvijalo ,dijete treba imati priliku za igru, istraživanje i izravan kontakt s prirodom.

Roditelji, povedite djecu u prirodu i uživajte u njoj zajedno s njima.

Zajedno ćete u prirodi i od prirode učiti životne lekcije – zaprljate li se ,smočite,opečete koprivom i sl. naučit ćete što vas može ozlijediti, na čemu se možete pokliznuti…

Boravite što više na otvorenom u zajedničkoj igri.

Što roditelji mogu učiniti kako bi oživjeli djetetovu vezu s prirodom?

Evo nekih aktivnosti i inicijativa koje mogu tome pridonijeti:

• Pozovite prirodni biljni i životinjski svijet u svoj život. Pretvorite dio travnjaka u vrt s domaćim biljem.

Napravite kućicu za ptice ili za šišmiše.

• Pomozite svom djetetu u otkrivanju skrivenog svijeta – položite komad kartona na golu zemlju, nakon nekoliko dana podignite karton i zajedno pogledajte koliko je različitih životinja ispod njega našlo sklonište. Otkrijte imena životinja pomoću knjige. Vratite se jednom mjesečno kako biste otkrili ima li novosti u skrivenom svijetu ispod kartona.

• Oživite stare tradicije – napravite kolekciju lišća ili herbarij, sagradite terarij ili akvarij.

• Potaknite svoje dijete da se igra u dvorištu– postavite mu šator i igrajte se vani za toplijeg vremena.

• Promatrajte zajedno oblake i naučite razlikovati vrste oblaka – cirusi, nimbusi, stratusi, kumulusi…

• Uvedite „zeleni sat” u svakodnevni raspored, i neka vaše dijete taj sat iskoristi za igru i interakciju s prirodnim svijetom.

• Pješačite. Za manju djecu izaberite lakše i kraće rute i radite više stanki. S tinejdžerima isplanirajte duže i zahtjevnije rute, fizički se pripremite i ostanite u okviru svojih mogućnosti.

• Smislite vlastite igre u prirodi – tragajte za različitim životinjama ili biljkama, pratite njihove tragove, otkrivajte krtičnjake, tražite vrganje…

• Potaknite djecu da sagrade kućicu na drvetu – možete im osigurati materijal, no najbolje je da djeca sama projektiraju i izgrade kućicu. Što su djeca starija, konstrukcija može biti kompleksnija.

• Zajedno zasadite vrt. Ako imate malu djecu, izaberite manje sjeme koje brzo klija.

Ako živite u zgradi, možete imati mali vrt na balkonu ili u različitim posudama. Uz pravilnu brigu, čak i drveće može rasti u posudama.

Louv kaže kako roditelji ne bi smjeli povezivanje s prirodom doživjeti kao još jedan zadatak, poput pranja rublja, ili kao djetetovu slobodnu aktivnost, poput nogometa, već kao lijek za stres u obiteljskom životu.

Boravak u prirodi jača memoriju, smiruje, opušta, razvija osjetila, instikte …

Uživajte zato u njoj zajedno sa svojom djecom.

D.V. Petar Pan

dipl. pedagog

Vesnica Prelčec