Ova slikovnica je rezultat učenja kroz igru nastala u mješovitoj skupini Tigrići, na područnom objektu Graberje. Početna ideja došla je spontano kada je dječak M. izuo svoje papuče i stavio na noge stolice i rekao: “Gle ,ovo je dječak!” Uskoro su sva djeca krenula u stvaranje novog zamišljenog  prijatelja i nastao je pravi predškolac po imenu Gregor . U slikovnici Gregor prolazi kroz isto životno razdoblje i izazove kao i oni. Kroz priču koja se spontano počela stvarati oko Gregora nastala je i ova slikovnica. U njoj glavni lik Gregor proživljava i savladava svoje strahove, neizvjesnosti ali i radosti koje donosi odlazak u školu.

Ovim putem zahvaljujemo gospodinu Igoru Gajski koji je omogučio besplatno štampanje slikovnica za svu djecu skupine Tigrići.

Projektom su obuhvaćena djeca 5 jasličkih odgojnih skupina, njihovi roditelji, odgojitelji i logoped vrtića.

Zašto je važno poticati govorno jezični razvoj?

Istraživanja na području razvojne psihologije pokazuju kako  za svaku psihičku funkciju , pa tako i govor, postoji određeno osjetljivo razdoblje kada se ta funkcija najučinkovitije razvija. To je razdoblje kada se među moždanim stanicama najaktivnije stvaraju veze odgovorne za tu funkciju. Senzitivno razdoblje za razvoj govora jesu prve tri godine djetetova života.

Obzirom da je naše doba obilježeno različitim oblicima komunikacije, govor kao sredstvo komunikacije zauzima vrlo važno mjesto. Govorom izražavamo svoje potrebe i želje, emocije, mišljenja i stavove o svijetu koji nas okružuje.

Promatrajući govorno-jezični status djece predškolske dobi unatrag par godina, uočava se sve veći porast govorno-jezičnih teškoća, bilo da se radi o teškoćama artikulacije, usporenom razvoju govora ili teškoćama vezanim uz uporabu jezika.

Nadalje, naši vrtići raspolažu timom stručnjaka, koji sustavnim praćenjem razvoja govora djeteta, uočavanjem eventualnih nepravilnosti te pravodobnim reagiranjem,  mogu omogućiti djetetu postizanje zadovoljstva zbog sudjelovanja u komunikacijskom procesu i razvoju svih njegovih potencijala.

Uspiju li prenijeti važnost poticanja govorno jezičnoga razvoja djeteta i na njihove roditelje iskoristit će najpovoljnije razdoblje razvoja, i u konačnici prevencija će dobiti svoju prednost u odnosu na rehabilitaciju.

CILJ: sustavnim i planiranim djelovanjem poticati govorno jezični razvoj djece i na taj način prevenirati poremećaje

DOB DJECE: djeca 5 jasličkih odgojnih skupina

VRIJEME ODRŽAVANJA: u sklopu primarnog desetsatnog programa

KALENDARSKO ODREĐENJE PROGRAMA: od listopada 2012.- lipnja 2013.

METODE I OBLICI RADA:  

Rad s djecom i odgojiteljima (snimanje procesa, zajedničke refleksije, praćenje odgojno obrazovnog procesa,edukativan   rad, radionice)

Rad s roditeljima (radionice, edukativan rad, letci, stručna literatura)

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Evaluacija postignuća za svako dijete: upitnici, protokoli, ankete (odgojitelji, roditelji, logoped)

Dokumentiranje procesa (odgojitelji, logoped)

_______________________________________________________________________

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA

Zadaće u odnosu na dijete:

poticati razvoj jezika i govora formirajući stimulativne centre za razvoj govora i jezika u sobama dnevnog boravka

Dob od 1-2 godine

poticati dijete na govornu igru ( proizvoditi konsonante i vokale, ponavljati, dodavati melodiju, spajati- npr. BBBB….AAAAAA….BA BA BA…)

obogaćivati slogovanje djeteta kako bi MA-MA što prije postalo MAMA

poticati imitaciju vokalizacije u svim oblicima (mijenjati visinu tona, intezitet glasa, boju glasa…)

poticati uspostavljanje vizualnog kontakta i povećavati njegovu kvalitetu (dok govorite gledajte u dijete, time mu povećavate pozornost, pružate priliku za integraciju više osjetila i time povećavate šansu da dijete ponovi isto)

poticati imitaciju i imenovanje izraza lica: tuga, sreća, strah

poticati imitaciju akcija (pljeskanje rukama, lupkanje nogama, stisak usana za poljubac, kuc-kuc prstima…)

poticati razvijanje pokazne geste, vezati je uz izgovorenu riječ (npr. mahanje/PA-PA)

poticati onomatopeju zvukova iz prirode (npr. glasanje životinja, zvuk motora…)

usmjeravati dijete na osluškivanje različitih zvukova iz prirode (npr. šum mora, žuborenje vode, glasno/tiho)

razvijati audio vizualnu percepciju (npr. izgovorite VAU-VAU i pokažete sliku psa: nadopunite isto DA, TO JE PAS. PAS LAJE VAU-VAU…)

poticati imenovanje dijelova tijela (na slici i na konkretu)

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica

poticati prepoznavanje boja (osnovnih) i povezivati ih sa stvarima i pojavama iz najbliže okoline (npr. TO JE ŽUTE BOJE. POGLEDAJ I SUNCE JE ŽUTO….)

upoznavati dijete s nekim slovima, riječima (A E I O U , imenom djeteta, …),i potičite ga da prstom prati pisanu riječ

čitajte djetetu, izaberite knjige koje su pune boja i nemaju puno detalja, odaberite teme bliske djetetu, potičite ga da imenuje i pokazuje poznate stvari u njima

upoznavati dijete s nekim brojkama (brojite stvari prilikom igre, brojite prste na rukama, nogama, brojite cure/dečke…)

govorite djetetu sve što radite (pri obavljanju higijene, za vrijeme obroka, pri odlasku/ulasku u sobu dnevnog boravka…)

poticati razumijevanje pitanja TKO/ ŠTO/ GDJE?

osigurati miran kutić, i ono treba odmor za sređivanje misli

Dob od 2-3 godine

poticati proširivanje vokabulara djeteta (i dalje listajte slikovnice, imenujte slike,  imenujte dijelove tijela, te identificirajte što se radi s određenim dijelom; npr. TO JE MOJ NOS. S NJIM MOGU MIRISATI CVIJEĆE, KOLAČE SAPUN…)

( uz imenice i glagole dodavajte pridjeve, koristite zamjenice, priloge mjesta,

prijedloge u na gore dolje ispod; koristite množinu imenica, prošlo i buduće vrijeme glagola, komparaciju pridjeva)

poticati širenje rečenice (2-3 riječi)

izlagati dijete pitanjima TKO/ŠTO/GDJE?

poticati slušanje kraćih priča i bajki

poticati uključivanje u kraće dijaloge

poticati prepričavanje kraćih događaja i priča

poticati pokazivanje/izražavanje emocija, imenovanje i opisivanje istih

poticati pridruživanje istih boja

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica i izvođenje istih

izlagati dijete većem broju pisanih slika riječi (imena djece, imena životinja, nazive dijelova tijela/odjeće) i jednostavnih rečenica (2-3 riječi)

poticati prebrojavanje stvari

poticati razlikovanje veliko/malo

Zadaće u odnosu na roditelje:

osvijestiti važnost poticanja govorno jezičnog razvoja djeteta

edukacija o načinima i aktivnostima koje podupiru govorno jezični razvoj

poticati roditelje na aktivno uključivanje u odgojno obrazovni proces

razmjena iskustava roditelj-odgojitelj-logoped

Zadaće u odnosu na odgojitelje:

stvaranje poticajnog okruženja za razvijanje govora i jezika djeteta

poticanje interakcije dijete-dijete, dijete-djeca, dijete-odgojitelj

analiza vlastitog govora

sustavno bilježenje zapažanja u odnosu na dijete-prostor-okruženje

proučavanje stručne literature i razmjena znanja, stavova i iskustava s drugim sudionicima u procesu

Zadaće  logopeda:

informirati i educirati odgojitelje i roditelje o važnosti pravovremenog poticanja razvijanja govorno jezičnih vještina djeteta

pružiti odgojiteljima stručna znanja iz područja govora, jezika i komunikacije

uključivanje u odgojno obrazovni proces (praćenje/snimanje/dokumentiranje…)

evaluacija postignuća (analiza protokola praćenja )

vođenje refleksija s odojiteljima

S obzirom na nedostatke suvremenog stila življenja djece rane dobi u vidu neadekvatne prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, te znanstvenih spoznaja iz područja brige za zdravlje i usvajanje zdravih stilova življenja, nameće se kao tema od iznimne važnosti već od najranije dobi i to u vidu prevencije.

S obzirom da je svaka životna situacija u dječjem vrtiću potencijalno odgojna projektom “Kultura blagovanja” želi se utjecati s jedne strane na usvajanje zdravih navika od najranije dobi, te ne manje važno, na razvoj adekvatnih oblika ponašanja pri serviranju i konzumaciji obroka, što se s obzirom na brzinu i stil življenja suvremenih obitelji često zanemaruje.

U provedbu projekta uključeni su djeca i roditelji starije odgojne skupine ”Ribice” te osobe iz šire društvene zajednice.

Nositelji projekta su odgojitelji Renata Senfner i Snježana Moštak, zdravstveni voditelj vrtića Jasna Droptina  i pedagog Vesnica Prelčec.

Cilj ovog projekta je razvoj kulture blagovanja te usvajanje zdravih stilova življenja kod djece rane dobi, a područja kroz koje se ostvaruju zadaci projekta su: hrana i zdravlje, kultura blagovanja i nacionalne kuhinje.

Projekt je započeo u listopadu 2012. , a do sada smo realizirali sljedeće:

- posjetili smo kuhinju u vrtiću …..

.. teta švelja nam je sašila kuharske kape i odijela …

… pa smo mogli pomagati u kuhinji …

… istraživali smo od čega se sastoji voće i povrće …

… proučavali kako izgleda …

… zatim smo ga izradili masom za modeliranje …

… i oslikavali vodenim bojama …

… a onda ga izradili tehnikom kaširanja ….

 … od kolaž papira izradili smo košarice s voćem …

… čistili smo i sjeckali voće za voćnu salatu …

… a zatim napravili “voćne ražnjiće”  i u slast ih pojeli …

… posjetili smo knjižnicu Vladimir Nazor i razgledali izložbu “Bakina kuharica”

… s roditeljima smo posjetili Etnografski muzej …

…. u Božićnoj radionici s mama, tatama i bakama radili smo kolače …

….u suradnji s Crvenim križem grada Zagreba organizirali smo humanitarnu akciju “Darujmo srcem” …..

…. prikupili smo mnogo poklona za drugu djecu …

…. pričat ćemo vam poslije o onome što smo još radili u našem projektu …..

Djeca skupine Loptice i Bubamare pokazala su interes za igre iz „Kutije pune osjećaja,“ pa su krenuli u realizaciju projekta….

U realizaciju su se uključili i roditelji , a održana je i radionica na temu Emocije.

Schematski prikaz – realizacija kroz centre aktivnosti….

Djeca našeg vrtića osobito skupina Leptirići veliki su ljubitelji slikovnica, priča, bajki… pa smo u dogovoru s njima odlučili posjetiti knjižnicu Vladimir Nazor u Kustošiji.

Cilj nam je bio potaknuti stvaranje navike posjeta knjižnici s roditeljima jer ipak “knjige imaju dušu” za razliku od kompjutora i TV-a kojima su djeca današnjice sve više okružena, te da djeca čitanjem od strane roditelja i ostalih odraslih osoba zadovolje temeljne potrebe za sigurnošću, prihvaćanjem, pažnjom i ljubavlju, koji su preduvjet za zdrav socio-emocionalni razvoj.

Tijekom boravka u knjižnici, djeca su se upoznala s prostorom, s ljudima koji tamo rade, s vrstama slikovnica. Crtala su, improvizirala lutkama i na taj način proširivala vlastite spoznaje o svijetu koji ih okružuje.

U vrtiću  su nastale brojne slikovnice – izrada djece: Promet, Moje tijelo, Vesela slovarica, Čudovišta iz ormara….., a projekt je prezentiran na izložbi projekata u knjižnici u Kustošiji.