Projektom su obuhvaćena djeca 5 jasličkih odgojnih skupina, njihovi roditelji, odgojitelji i logoped vrtića.

Zašto je važno poticati govorno jezični razvoj?

Istraživanja na području razvojne psihologije pokazuju kako  za svaku psihičku funkciju , pa tako i govor, postoji određeno osjetljivo razdoblje kada se ta funkcija najučinkovitije razvija. To je razdoblje kada se među moždanim stanicama najaktivnije stvaraju veze odgovorne za tu funkciju. Senzitivno razdoblje za razvoj govora jesu prve tri godine djetetova života.

Obzirom da je naše doba obilježeno različitim oblicima komunikacije, govor kao sredstvo komunikacije zauzima vrlo važno mjesto. Govorom izražavamo svoje potrebe i želje, emocije, mišljenja i stavove o svijetu koji nas okružuje.

Promatrajući govorno-jezični status djece predškolske dobi unatrag par godina, uočava se sve veći porast govorno-jezičnih teškoća, bilo da se radi o teškoćama artikulacije, usporenom razvoju govora ili teškoćama vezanim uz uporabu jezika.

Nadalje, naši vrtići raspolažu timom stručnjaka, koji sustavnim praćenjem razvoja govora djeteta, uočavanjem eventualnih nepravilnosti te pravodobnim reagiranjem,  mogu omogućiti djetetu postizanje zadovoljstva zbog sudjelovanja u komunikacijskom procesu i razvoju svih njegovih potencijala.

Uspiju li prenijeti važnost poticanja govorno jezičnoga razvoja djeteta i na njihove roditelje iskoristit će najpovoljnije razdoblje razvoja, i u konačnici prevencija će dobiti svoju prednost u odnosu na rehabilitaciju.

CILJ: sustavnim i planiranim djelovanjem poticati govorno jezični razvoj djece i na taj način prevenirati poremećaje

DOB DJECE: djeca 5 jasličkih odgojnih skupina

VRIJEME ODRŽAVANJA: u sklopu primarnog desetsatnog programa

KALENDARSKO ODREĐENJE PROGRAMA: od listopada 2012.- lipnja 2013.

METODE I OBLICI RADA:  

Rad s djecom i odgojiteljima (snimanje procesa, zajedničke refleksije, praćenje odgojno obrazovnog procesa,edukativan   rad, radionice)

Rad s roditeljima (radionice, edukativan rad, letci, stručna literatura)

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Evaluacija postignuća za svako dijete: upitnici, protokoli, ankete (odgojitelji, roditelji, logoped)

Dokumentiranje procesa (odgojitelji, logoped)

_______________________________________________________________________

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA

Zadaće u odnosu na dijete:

poticati razvoj jezika i govora formirajući stimulativne centre za razvoj govora i jezika u sobama dnevnog boravka

Dob od 1-2 godine

poticati dijete na govornu igru ( proizvoditi konsonante i vokale, ponavljati, dodavati melodiju, spajati- npr. BBBB….AAAAAA….BA BA BA…)

obogaćivati slogovanje djeteta kako bi MA-MA što prije postalo MAMA

poticati imitaciju vokalizacije u svim oblicima (mijenjati visinu tona, intezitet glasa, boju glasa…)

poticati uspostavljanje vizualnog kontakta i povećavati njegovu kvalitetu (dok govorite gledajte u dijete, time mu povećavate pozornost, pružate priliku za integraciju više osjetila i time povećavate šansu da dijete ponovi isto)

poticati imitaciju i imenovanje izraza lica: tuga, sreća, strah

poticati imitaciju akcija (pljeskanje rukama, lupkanje nogama, stisak usana za poljubac, kuc-kuc prstima…)

poticati razvijanje pokazne geste, vezati je uz izgovorenu riječ (npr. mahanje/PA-PA)

poticati onomatopeju zvukova iz prirode (npr. glasanje životinja, zvuk motora…)

usmjeravati dijete na osluškivanje različitih zvukova iz prirode (npr. šum mora, žuborenje vode, glasno/tiho)

razvijati audio vizualnu percepciju (npr. izgovorite VAU-VAU i pokažete sliku psa: nadopunite isto DA, TO JE PAS. PAS LAJE VAU-VAU…)

poticati imenovanje dijelova tijela (na slici i na konkretu)

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica

poticati prepoznavanje boja (osnovnih) i povezivati ih sa stvarima i pojavama iz najbliže okoline (npr. TO JE ŽUTE BOJE. POGLEDAJ I SUNCE JE ŽUTO….)

upoznavati dijete s nekim slovima, riječima (A E I O U , imenom djeteta, …),i potičite ga da prstom prati pisanu riječ

čitajte djetetu, izaberite knjige koje su pune boja i nemaju puno detalja, odaberite teme bliske djetetu, potičite ga da imenuje i pokazuje poznate stvari u njima

upoznavati dijete s nekim brojkama (brojite stvari prilikom igre, brojite prste na rukama, nogama, brojite cure/dečke…)

govorite djetetu sve što radite (pri obavljanju higijene, za vrijeme obroka, pri odlasku/ulasku u sobu dnevnog boravka…)

poticati razumijevanje pitanja TKO/ ŠTO/ GDJE?

osigurati miran kutić, i ono treba odmor za sređivanje misli

Dob od 2-3 godine

poticati proširivanje vokabulara djeteta (i dalje listajte slikovnice, imenujte slike,  imenujte dijelove tijela, te identificirajte što se radi s određenim dijelom; npr. TO JE MOJ NOS. S NJIM MOGU MIRISATI CVIJEĆE, KOLAČE SAPUN…)

( uz imenice i glagole dodavajte pridjeve, koristite zamjenice, priloge mjesta,

prijedloge u na gore dolje ispod; koristite množinu imenica, prošlo i buduće vrijeme glagola, komparaciju pridjeva)

poticati širenje rečenice (2-3 riječi)

izlagati dijete pitanjima TKO/ŠTO/GDJE?

poticati slušanje kraćih priča i bajki

poticati uključivanje u kraće dijaloge

poticati prepričavanje kraćih događaja i priča

poticati pokazivanje/izražavanje emocija, imenovanje i opisivanje istih

poticati pridruživanje istih boja

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica i izvođenje istih

izlagati dijete većem broju pisanih slika riječi (imena djece, imena životinja, nazive dijelova tijela/odjeće) i jednostavnih rečenica (2-3 riječi)

poticati prebrojavanje stvari

poticati razlikovanje veliko/malo

Zadaće u odnosu na roditelje:

osvijestiti važnost poticanja govorno jezičnog razvoja djeteta

edukacija o načinima i aktivnostima koje podupiru govorno jezični razvoj

poticati roditelje na aktivno uključivanje u odgojno obrazovni proces

razmjena iskustava roditelj-odgojitelj-logoped

Zadaće u odnosu na odgojitelje:

stvaranje poticajnog okruženja za razvijanje govora i jezika djeteta

poticanje interakcije dijete-dijete, dijete-djeca, dijete-odgojitelj

analiza vlastitog govora

sustavno bilježenje zapažanja u odnosu na dijete-prostor-okruženje

proučavanje stručne literature i razmjena znanja, stavova i iskustava s drugim sudionicima u procesu

Zadaće  logopeda:

informirati i educirati odgojitelje i roditelje o važnosti pravovremenog poticanja razvijanja govorno jezičnih vještina djeteta

pružiti odgojiteljima stručna znanja iz područja govora, jezika i komunikacije

uključivanje u odgojno obrazovni proces (praćenje/snimanje/dokumentiranje…)

evaluacija postignuća (analiza protokola praćenja )

vođenje refleksija s odojiteljima

Njih dijete stječe „prirodno“, u svakodnevnim situacijama, i naravno pod uvjetom da se njime roditelj bavi- razgovara, čita mu, širi njegov riječnik i znanje o svijetu u kojem živi, daje mu dovoljno prilika da aktivno isprobava vještine pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigama, olovkama i drugim priborom.

Svaki roditelj može lako provoditi takvo učenje s djetetom. Dovoljno je da koristi sve životne situacije (odlazak u šetnju, u kupovinu, kućanski poslovi, zajedničko čitanje…).

Predčitačke vještine ponajprije se odnose na :

•       uredan jezično-govorni razvoj
•       razvijenu fonološku svjesnost
•       uspostavljenu vezu fonem=glas/ grafem=slovo

ŠTO ZNAČI UREDAN GOVORNO JEZIČNI RAZVOJ?

Ponajprije, dijete razumije što govori, razumije govor drugih, razumije sadržaj priče i može ga prepričati, izgovor glasova je uredan, rečenica je uredne gramatičke strukture, sadržajno smislena, dijete razumije pitanja i odgovara na njih, poznaje neke brojalice i pjesmice- lako ih uči…

Znamo da razvoj djetetova govora započinje u njegovoj najbližoj okolini, u njegovoj obitelji. Važno je djetetu osigurati mnoštvo raznolikih poticaja kako biste poduprijeli njegov govorni razvoj. Ponavljam: RAZGOVARAJTE S DJETETOM U SVIM ŽIVOTNIM SITUACIJAMA (za stolom, u kuhinji, u parku,…) prateći njegove govorne sposobnosti, i nastojeći da Vaš govor bude jasan. Dijete će kroz razgovor shvaćati smisao rečenice. Uočit će da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica nešto znači, da priča ima početak , sredinu i kraj. Sve će mu te govorne vještine pomoći da poslije razumije ono što čita.

KORISNE JEZIČNO-GOVORNE IGRE:

•       ritmičke brojalice
•       pjesmice
•       opisivanje slika
•       prepričavanje događaja, kraćih priča
•       zajedničko čitanje slikovnica, priča, nadopunjavanje
•       igre pitanje-odgovor

_________________________________________________________________

FONOLOŠKA SVJESNOST

To je sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja glasova u riječi, povezivanje glasova sa slovima i kao konačnica razumijevanje napisane poruke.

Kako poduprijeti razvoj fonološke svjesnosti?

Jednako kao i što podupiremo razvoj govornih vještina.

Dok listamo i čitamo slikovnice i priče, dijete će uočiti kako se drži knjiga, kako rečenice teku slijeva nadesno, od gore prema dolje, uočit će da se ono što se čita i izgovara može zapisati , i ponovno čitati. Uočit će da se riječi sastoje od glasova(slova) i da se ta riječ može rastaviti na glasove , i opet glasovi se mogu sastaviti u riječ.

Npr. TATA    TA-TA    T-A-T-A   TATA

Upravo je ta glasovna osjetljivost najbitniji preduvjet učenja čitanja, jer samo ona omogućava zamjenu glasova slovima, i zamjenu slova glasovima.

Nadalje, dok listate, čitate slikovnice dijete će uočavati oblike pojedinih slova i povezivat će glasove sa slovima, uočit će povezanost određenog slova s uvijek istim glasom.

KORISNE IGRE

•       Igra traženja rime: kroz učenje rime upozoravamo dijete na glasove , stavljamo naglasak na njih, i tek kada dijete prepoznaje rimu „čuje ju“, može krenuti na složeniji zadatak a, to je stvaranje iste.
•       Igra slogovima „Što čuješ?“
•       Igra traženja riječi koje započinju zadanim glasom
•       Rastavljanje riječi na glasove
•       Sastavljanje glasova u riječ

Važno!!!

ŠTO JE VAŽNO ZA RAZVOJ VJEŠTINE PISANJA

Pisanje je najsloženija vještina jer zahtijeva sekvencionalnu i simultanu integraciju pažnje, memorije, motoričkih vještina, jezika i znanja.

Uz sve navedeno važan je uredna okulomotorna koordinacija, fina motorika i grafomotorika.

KORISNE IGRE:

•       Bojanje, slikanje, crtanjepo različitim podlogama
•       Gnječenje, valjanje, modeliranje glinamola, plastelina…
•       Upotreba škarica
•       Provlačenje špage kroz sitnije rupice
•       Vezivanje vezica
•       Nizanje sitnih kuglica na špagu
•       Vježbe mikromotorike prstiju
•       Precrtavanje različitih oblika

PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE:

Dijete tijekom predškolskog razdoblja stječe mnoga znanja koja će mu biti potrebna za razumijevanje matematike. Ta znanja, iskustva, i misaone operacije nazivamo predmatematičkim vještinama.

Dijete uči o odnosima u prostoru (unutra-vani, naprijed-natrag, gore-dolje, ispod-iznad, lijevo-desno..), o odnosima predmeta (veći-manji, tanji-deblji, lakši-teži), o svojstvima predmeta (crven-plav, tvrd-mekan, topao-hladan…), o količini (jesu li skupine predmeta iste, veće-manje, dodavanje i oduzimanje od skupa…).

Predmatematičke vještine omogućuju djetetu razumijevanje broja.

Dijete razlikuje tri različita pojma broja:

-       broj kao količinu

-       brojevna riječ

-       broj kao grafički zapis.

Dijete najprije mehanički pamti redoslijed brojevnih riječi, zatim postupno povezuje svaku brojevnu riječ s količinom, i na kraju predškolskog razdoblja povezuje i brojevnu riječ, i količinu s pripadnom brojkom.

KORISNE IGRE:

•       brojanje prstića, dana u tjednu, godišnjih doba…
•       igra „Što sve spada u ovaj skup?“
•       igra dodavanja i oduzimanja skupa
•       memoriranje redoslijeda…

Zadaće:

• Trijažno ispitivanje govora s ciljem početnog  utvrđivanja stupnja teškoće
• Logopedska dijagnostika s ciljem utvrđivanja statusa komunikacije, glasovno-jezično-govornog razumijevanja i izražavanja
• Neposredni individualni rad  s djecom s teškoćama u govorno jezičnoj komunikaciji s ciljem njihovog ublažavanja i otklanjanja
• Praćenje jezično govornog razvoja djece s faktorima rizika
• Prevencija govorno jezičnih teškoća (u suradnji s roditeljima i odgojiteljima)
• Opservacija djece s TUR-u u OS s ciljem procjene razvojnog statusa  te iznalaženja načina za optimalno zadovoljenje potreba djece
• Izrada nalaza i mišljenja u suradnji sa stručnim timom (interdisciplinarni pristup)
• Izrada i provedba individualiziranih programa za djecu s TUR-u
• Neposredni rad s djecom s govorno jezičnim teškoćama uzrokovanim različitim teškoćama u razvoju
• Ispitivanje i poticanje jezične spremnosti za ovladavanjem početnim školskim vještinama, čitanjem i pisanjem …