http://www.mobilnost.hr/index.php?id=803

Ciljevi ove edukacije bili su:

•Analiza iskustava i pristupa u procesu učenja i podučavanja

•Podizanje svijesti o korištenju edukativnog softwera i ICT tehnologije u procesu učenja

•Podizanje svijesti o mogućnostima korištenja igara u procesu podučavanja

•Prezentacija, analiza i rasprava o edukativnom software-u i ICT tehnologiji

•Učenje prezentacijskog programa (alata) koji se koristi u obrazovanju – ACTIVINSPIRE

•Prilika za upoznavanje kolega iz 10 europskih zemalja (Belgije, Portugala, Španjolske, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Irske, Cipra, Litve, Grčke)

•Razmjena profesionalnih iskustava i informacija iz europske odgojno-obrazovne prakse te uspostavljanje daljnje komunikacije i partnerske suradnje u budućnosti

•Unaprjeđivanje osobnih komunikacijskih i jezičnih kompetencija

Prva aktivnost bilo je predavanje prof. Jarmile Novotne  koja je govorila o komunikaciji u razredu te prezentirala teorijske postavke i praktične aktivnosti/igre kojima se može poboljšati motivacija djece za učenje različitih pojmova. Slijedio je rad u malim grupama sa zadatkom da sami kreiramo pitanja i aktivnosti kojima bismo potaknuli interes djece te učenje s razumijevanjem. Veći dio ovog usavršavanja odnosio se na učenje edukativno-prezentacijskog alata Activeinspire te mogućnosti primjene tog web-alata u našem radu s djecom.

Igre se koriste u manjim grupama djece te je lakše procijeniti žšto djeca znaju, da li to znanje mogu povezati sa svakodnevnim životom, što ih zanima, da li određeno znanje povezuju s drugim područjima.

Cilj igara jest:  poticanje djece da smišljaju, izražavaju i “brane” svoje ideje i rješenja;  poticanje suradnje i timskog rada;  poticanje raznih kompetencija ovisno o području iz kojeg je tema igre.

žTijekom edukacije psihologinja vrtića registrirala se na www.prometheanplanet.com . To je web-stranica za profesionalce koji rade na području odgoja i obrazovanja djece. Nakon registracije i instaliranja Activinspire programa omogućuje preuzimanje i korištenje edukativnih interaktivnih “ploča” – aktivnosti za djecu iz različitih područja obrazovanja prema njihovoj dobi. Ovaj program koristit će se u neposrednom radu s djecom u manjim grupama.

         

U Zagrebu je održana Europska konferencija OMEP-a 2013 od 8.-11.05  s temom Igra u ranom djetinjstvu. Na konferenciji je sudjelovala i  izlagala ravnateljica Marina Karavanić, prof.pred.odgoja s prezentacijom  na temu Uloga  odgojitelja i igri djeteta rane i predškolske dobi.

Više od sedamdeset zemalja članice su  ove organizacije koja se zalaže za poštivanje dječjih prava i unapređivanje odgoja i obrazovanja djece. Na Zagrebačkoj konferenciji sudjelovalo je dvadeset zemalja čiji su članovi podijelili svoja iskustva i nova dostignuća.

Psihologinja vrtića Zorica Durman Marijanović, prof.psih. dobila je od Agencije za mobilnost i programe EU financijsku potporu za stručno usavršavanje u okviru Programa za cjeloživotno učenje, potprogram Comenius.  Ova financijska potpora omogućit će joj sudjelovanje na edukaciji na temu “Djelotvorna primjena moderne tehnologije i igara u učionici” koju organizira Charles Sveučilište iz Praga, Fakultet za obrazovanje. Edukacija se održava  u Istanbulu od 01.07.-07.07.2013. godine gdje će naša psihologinja, zajedno s kolegicama i kolegama iz drugih europskih zemalja, učiti  o primjeni edukativnog softvera, igara i informacijsko-komunikacijskih tehnologija u procesu učenja.

Projektom su obuhvaćena djeca 5 jasličkih odgojnih skupina, njihovi roditelji, odgojitelji i logoped vrtića.

Zašto je važno poticati govorno jezični razvoj?

Istraživanja na području razvojne psihologije pokazuju kako  za svaku psihičku funkciju , pa tako i govor, postoji određeno osjetljivo razdoblje kada se ta funkcija najučinkovitije razvija. To je razdoblje kada se među moždanim stanicama najaktivnije stvaraju veze odgovorne za tu funkciju. Senzitivno razdoblje za razvoj govora jesu prve tri godine djetetova života.

Obzirom da je naše doba obilježeno različitim oblicima komunikacije, govor kao sredstvo komunikacije zauzima vrlo važno mjesto. Govorom izražavamo svoje potrebe i želje, emocije, mišljenja i stavove o svijetu koji nas okružuje.

Promatrajući govorno-jezični status djece predškolske dobi unatrag par godina, uočava se sve veći porast govorno-jezičnih teškoća, bilo da se radi o teškoćama artikulacije, usporenom razvoju govora ili teškoćama vezanim uz uporabu jezika.

Nadalje, naši vrtići raspolažu timom stručnjaka, koji sustavnim praćenjem razvoja govora djeteta, uočavanjem eventualnih nepravilnosti te pravodobnim reagiranjem,  mogu omogućiti djetetu postizanje zadovoljstva zbog sudjelovanja u komunikacijskom procesu i razvoju svih njegovih potencijala.

Uspiju li prenijeti važnost poticanja govorno jezičnoga razvoja djeteta i na njihove roditelje iskoristit će najpovoljnije razdoblje razvoja, i u konačnici prevencija će dobiti svoju prednost u odnosu na rehabilitaciju.

CILJ: sustavnim i planiranim djelovanjem poticati govorno jezični razvoj djece i na taj način prevenirati poremećaje

DOB DJECE: djeca 5 jasličkih odgojnih skupina

VRIJEME ODRŽAVANJA: u sklopu primarnog desetsatnog programa

KALENDARSKO ODREĐENJE PROGRAMA: od listopada 2012.- lipnja 2013.

METODE I OBLICI RADA:  

Rad s djecom i odgojiteljima (snimanje procesa, zajedničke refleksije, praćenje odgojno obrazovnog procesa,edukativan   rad, radionice)

Rad s roditeljima (radionice, edukativan rad, letci, stručna literatura)

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA

Evaluacija postignuća za svako dijete: upitnici, protokoli, ankete (odgojitelji, roditelji, logoped)

Dokumentiranje procesa (odgojitelji, logoped)

_______________________________________________________________________

SADRŽAJI I AKTIVNOSTI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA

Zadaće u odnosu na dijete:

poticati razvoj jezika i govora formirajući stimulativne centre za razvoj govora i jezika u sobama dnevnog boravka

Dob od 1-2 godine

poticati dijete na govornu igru ( proizvoditi konsonante i vokale, ponavljati, dodavati melodiju, spajati- npr. BBBB….AAAAAA….BA BA BA…)

obogaćivati slogovanje djeteta kako bi MA-MA što prije postalo MAMA

poticati imitaciju vokalizacije u svim oblicima (mijenjati visinu tona, intezitet glasa, boju glasa…)

poticati uspostavljanje vizualnog kontakta i povećavati njegovu kvalitetu (dok govorite gledajte u dijete, time mu povećavate pozornost, pružate priliku za integraciju više osjetila i time povećavate šansu da dijete ponovi isto)

poticati imitaciju i imenovanje izraza lica: tuga, sreća, strah

poticati imitaciju akcija (pljeskanje rukama, lupkanje nogama, stisak usana za poljubac, kuc-kuc prstima…)

poticati razvijanje pokazne geste, vezati je uz izgovorenu riječ (npr. mahanje/PA-PA)

poticati onomatopeju zvukova iz prirode (npr. glasanje životinja, zvuk motora…)

usmjeravati dijete na osluškivanje različitih zvukova iz prirode (npr. šum mora, žuborenje vode, glasno/tiho)

razvijati audio vizualnu percepciju (npr. izgovorite VAU-VAU i pokažete sliku psa: nadopunite isto DA, TO JE PAS. PAS LAJE VAU-VAU…)

poticati imenovanje dijelova tijela (na slici i na konkretu)

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica

poticati prepoznavanje boja (osnovnih) i povezivati ih sa stvarima i pojavama iz najbliže okoline (npr. TO JE ŽUTE BOJE. POGLEDAJ I SUNCE JE ŽUTO….)

upoznavati dijete s nekim slovima, riječima (A E I O U , imenom djeteta, …),i potičite ga da prstom prati pisanu riječ

čitajte djetetu, izaberite knjige koje su pune boja i nemaju puno detalja, odaberite teme bliske djetetu, potičite ga da imenuje i pokazuje poznate stvari u njima

upoznavati dijete s nekim brojkama (brojite stvari prilikom igre, brojite prste na rukama, nogama, brojite cure/dečke…)

govorite djetetu sve što radite (pri obavljanju higijene, za vrijeme obroka, pri odlasku/ulasku u sobu dnevnog boravka…)

poticati razumijevanje pitanja TKO/ ŠTO/ GDJE?

osigurati miran kutić, i ono treba odmor za sređivanje misli

Dob od 2-3 godine

poticati proširivanje vokabulara djeteta (i dalje listajte slikovnice, imenujte slike,  imenujte dijelove tijela, te identificirajte što se radi s određenim dijelom; npr. TO JE MOJ NOS. S NJIM MOGU MIRISATI CVIJEĆE, KOLAČE SAPUN…)

( uz imenice i glagole dodavajte pridjeve, koristite zamjenice, priloge mjesta,

prijedloge u na gore dolje ispod; koristite množinu imenica, prošlo i buduće vrijeme glagola, komparaciju pridjeva)

poticati širenje rečenice (2-3 riječi)

izlagati dijete pitanjima TKO/ŠTO/GDJE?

poticati slušanje kraćih priča i bajki

poticati uključivanje u kraće dijaloge

poticati prepričavanje kraćih događaja i priča

poticati pokazivanje/izražavanje emocija, imenovanje i opisivanje istih

poticati pridruživanje istih boja

poticati slušanje govorno ritmičkih brojalica, pjesmica i izvođenje istih

izlagati dijete većem broju pisanih slika riječi (imena djece, imena životinja, nazive dijelova tijela/odjeće) i jednostavnih rečenica (2-3 riječi)

poticati prebrojavanje stvari

poticati razlikovanje veliko/malo

Zadaće u odnosu na roditelje:

osvijestiti važnost poticanja govorno jezičnog razvoja djeteta

edukacija o načinima i aktivnostima koje podupiru govorno jezični razvoj

poticati roditelje na aktivno uključivanje u odgojno obrazovni proces

razmjena iskustava roditelj-odgojitelj-logoped

Zadaće u odnosu na odgojitelje:

stvaranje poticajnog okruženja za razvijanje govora i jezika djeteta

poticanje interakcije dijete-dijete, dijete-djeca, dijete-odgojitelj

analiza vlastitog govora

sustavno bilježenje zapažanja u odnosu na dijete-prostor-okruženje

proučavanje stručne literature i razmjena znanja, stavova i iskustava s drugim sudionicima u procesu

Zadaće  logopeda:

informirati i educirati odgojitelje i roditelje o važnosti pravovremenog poticanja razvijanja govorno jezičnih vještina djeteta

pružiti odgojiteljima stručna znanja iz područja govora, jezika i komunikacije

uključivanje u odgojno obrazovni proces (praćenje/snimanje/dokumentiranje…)

evaluacija postignuća (analiza protokola praćenja )

vođenje refleksija s odojiteljima

Njih dijete stječe „prirodno“, u svakodnevnim situacijama, i naravno pod uvjetom da se njime roditelj bavi- razgovara, čita mu, širi njegov riječnik i znanje o svijetu u kojem živi, daje mu dovoljno prilika da aktivno isprobava vještine pričanja, prepričavanja, rukovanja knjigama, olovkama i drugim priborom.

Svaki roditelj može lako provoditi takvo učenje s djetetom. Dovoljno je da koristi sve životne situacije (odlazak u šetnju, u kupovinu, kućanski poslovi, zajedničko čitanje…).

Predčitačke vještine ponajprije se odnose na :

•       uredan jezično-govorni razvoj
•       razvijenu fonološku svjesnost
•       uspostavljenu vezu fonem=glas/ grafem=slovo

ŠTO ZNAČI UREDAN GOVORNO JEZIČNI RAZVOJ?

Ponajprije, dijete razumije što govori, razumije govor drugih, razumije sadržaj priče i može ga prepričati, izgovor glasova je uredan, rečenica je uredne gramatičke strukture, sadržajno smislena, dijete razumije pitanja i odgovara na njih, poznaje neke brojalice i pjesmice- lako ih uči…

Znamo da razvoj djetetova govora započinje u njegovoj najbližoj okolini, u njegovoj obitelji. Važno je djetetu osigurati mnoštvo raznolikih poticaja kako biste poduprijeli njegov govorni razvoj. Ponavljam: RAZGOVARAJTE S DJETETOM U SVIM ŽIVOTNIM SITUACIJAMA (za stolom, u kuhinji, u parku,…) prateći njegove govorne sposobnosti, i nastojeći da Vaš govor bude jasan. Dijete će kroz razgovor shvaćati smisao rečenice. Uočit će da se rečenica sastoji od riječi, da rečenica nešto znači, da priča ima početak , sredinu i kraj. Sve će mu te govorne vještine pomoći da poslije razumije ono što čita.

KORISNE JEZIČNO-GOVORNE IGRE:

•       ritmičke brojalice
•       pjesmice
•       opisivanje slika
•       prepričavanje događaja, kraćih priča
•       zajedničko čitanje slikovnica, priča, nadopunjavanje
•       igre pitanje-odgovor

_________________________________________________________________

FONOLOŠKA SVJESNOST

To je sposobnost rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja glasova u riječi, povezivanje glasova sa slovima i kao konačnica razumijevanje napisane poruke.

Kako poduprijeti razvoj fonološke svjesnosti?

Jednako kao i što podupiremo razvoj govornih vještina.

Dok listamo i čitamo slikovnice i priče, dijete će uočiti kako se drži knjiga, kako rečenice teku slijeva nadesno, od gore prema dolje, uočit će da se ono što se čita i izgovara može zapisati , i ponovno čitati. Uočit će da se riječi sastoje od glasova(slova) i da se ta riječ može rastaviti na glasove , i opet glasovi se mogu sastaviti u riječ.

Npr. TATA    TA-TA    T-A-T-A   TATA

Upravo je ta glasovna osjetljivost najbitniji preduvjet učenja čitanja, jer samo ona omogućava zamjenu glasova slovima, i zamjenu slova glasovima.

Nadalje, dok listate, čitate slikovnice dijete će uočavati oblike pojedinih slova i povezivat će glasove sa slovima, uočit će povezanost određenog slova s uvijek istim glasom.

KORISNE IGRE

•       Igra traženja rime: kroz učenje rime upozoravamo dijete na glasove , stavljamo naglasak na njih, i tek kada dijete prepoznaje rimu „čuje ju“, može krenuti na složeniji zadatak a, to je stvaranje iste.
•       Igra slogovima „Što čuješ?“
•       Igra traženja riječi koje započinju zadanim glasom
•       Rastavljanje riječi na glasove
•       Sastavljanje glasova u riječ

Važno!!!

ŠTO JE VAŽNO ZA RAZVOJ VJEŠTINE PISANJA

Pisanje je najsloženija vještina jer zahtijeva sekvencionalnu i simultanu integraciju pažnje, memorije, motoričkih vještina, jezika i znanja.

Uz sve navedeno važan je uredna okulomotorna koordinacija, fina motorika i grafomotorika.

KORISNE IGRE:

•       Bojanje, slikanje, crtanjepo različitim podlogama
•       Gnječenje, valjanje, modeliranje glinamola, plastelina…
•       Upotreba škarica
•       Provlačenje špage kroz sitnije rupice
•       Vezivanje vezica
•       Nizanje sitnih kuglica na špagu
•       Vježbe mikromotorike prstiju
•       Precrtavanje različitih oblika

PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE:

Dijete tijekom predškolskog razdoblja stječe mnoga znanja koja će mu biti potrebna za razumijevanje matematike. Ta znanja, iskustva, i misaone operacije nazivamo predmatematičkim vještinama.

Dijete uči o odnosima u prostoru (unutra-vani, naprijed-natrag, gore-dolje, ispod-iznad, lijevo-desno..), o odnosima predmeta (veći-manji, tanji-deblji, lakši-teži), o svojstvima predmeta (crven-plav, tvrd-mekan, topao-hladan…), o količini (jesu li skupine predmeta iste, veće-manje, dodavanje i oduzimanje od skupa…).

Predmatematičke vještine omogućuju djetetu razumijevanje broja.

Dijete razlikuje tri različita pojma broja:

-       broj kao količinu

-       brojevna riječ

-       broj kao grafički zapis.

Dijete najprije mehanički pamti redoslijed brojevnih riječi, zatim postupno povezuje svaku brojevnu riječ s količinom, i na kraju predškolskog razdoblja povezuje i brojevnu riječ, i količinu s pripadnom brojkom.

KORISNE IGRE:

•       brojanje prstića, dana u tjednu, godišnjih doba…
•       igra „Što sve spada u ovaj skup?“
•       igra dodavanja i oduzimanja skupa
•       memoriranje redoslijeda…

S obzirom na nedostatke suvremenog stila življenja djece rane dobi u vidu neadekvatne prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, te znanstvenih spoznaja iz područja brige za zdravlje i usvajanje zdravih stilova življenja, nameće se kao tema od iznimne važnosti već od najranije dobi i to u vidu prevencije.

S obzirom da je svaka životna situacija u dječjem vrtiću potencijalno odgojna projektom “Kultura blagovanja” želi se utjecati s jedne strane na usvajanje zdravih navika od najranije dobi, te ne manje važno, na razvoj adekvatnih oblika ponašanja pri serviranju i konzumaciji obroka, što se s obzirom na brzinu i stil življenja suvremenih obitelji često zanemaruje.

U provedbu projekta uključeni su djeca i roditelji starije odgojne skupine ”Ribice” te osobe iz šire društvene zajednice.

Nositelji projekta su odgojitelji Renata Senfner i Snježana Moštak, zdravstveni voditelj vrtića Jasna Droptina  i pedagog Vesnica Prelčec.

Cilj ovog projekta je razvoj kulture blagovanja te usvajanje zdravih stilova življenja kod djece rane dobi, a područja kroz koje se ostvaruju zadaci projekta su: hrana i zdravlje, kultura blagovanja i nacionalne kuhinje.

Projekt je započeo u listopadu 2012. , a do sada smo realizirali sljedeće:

- posjetili smo kuhinju u vrtiću …..

.. teta švelja nam je sašila kuharske kape i odijela …

… pa smo mogli pomagati u kuhinji …

… istraživali smo od čega se sastoji voće i povrće …

… proučavali kako izgleda …

… zatim smo ga izradili masom za modeliranje …

… i oslikavali vodenim bojama …

… a onda ga izradili tehnikom kaširanja ….

 … od kolaž papira izradili smo košarice s voćem …

… čistili smo i sjeckali voće za voćnu salatu …

… a zatim napravili “voćne ražnjiće”  i u slast ih pojeli …

… posjetili smo knjižnicu Vladimir Nazor i razgledali izložbu “Bakina kuharica”

… s roditeljima smo posjetili Etnografski muzej …

…. u Božićnoj radionici s mama, tatama i bakama radili smo kolače …

….u suradnji s Crvenim križem grada Zagreba organizirali smo humanitarnu akciju “Darujmo srcem” …..

…. prikupili smo mnogo poklona za drugu djecu …

…. pričat ćemo vam poslije o onome što smo još radili u našem projektu …..

Školski praznici pružaju mogućnost da obitelj provede više vremena zajedno te da roditelji poboljšaju pozitivnu komunikaciju i odnos s djecom. Mnogi roditelji približavanje školskih praznika mogu smatrati stresnim – kada pomisle da će djeci trebati osmisliti aktivnosti i zabavu. Neka istraživanja u zapadnim zemljama pokazala su da se oko dvije trećine djece ne slaže s roditeljima oko toga što je kvalitetno provedeno vrijeme.

Roditelji koji imaju mnogo obaveza, kuhanje ili gledanje televizijskih programa u istoj sobi s djetetom mogu smatrati kvalitetno provedenim zajedničkim vremenom. Iz dječje perspektive, kvalitetno provedeno vrijeme uključuje direktnu i nepodijeljenu pažnju roditelja. Može se reći da bi to vrijeme trebalo omogućiti razgovor o značajnim temama i korisne zajedničke aktivnosti.

Ponekad je teško pronaći «pravo» vrijeme koje ćemo provesti s djecom. Kako djeca odrastaju to postaje sve teže s obzirom na njihove školske i izvanškolske aktivnosti. Roditelji često očekuju da djeca budu dobro raspoložena baš onda kada isplaniraju posebne obiteljske događaje i aktivnosti, ali to nije uvijek tako. Osim zajedničkih aktivnosti, kvalitetno vrijeme s djecom predstavlja i kvalitetna komunikacija.

Uzmite vrijeme samo za razgovor s djecom. To je važno za izgrađivanje otvorenog i poštenog odnosa, a također stvara atmosferu u kojoj su djeca slobodna započeti bilo koju temu. Osim što govorite djetetu, sjetite se poslušati što ono ima reći. Potaknite dječju znatiželju i interese tako što ćete ispitivati mnogo «Zašto?» i «Kako?» pitanja. Ovo pomaže djeci da nauče izražavati svoje misli i osjećaje. Dopustite djeci da govore o sebi, o tome što vole činiti, o svojim brigama. To će pomoći u izgrađivanju atmosfere povjerenja i prihvaćanja.

Zorica Durman Marijanović, psihologinja vrtića

10 savjeta za poboljšanje kvalitete komunikacije djece i roditelja:

1. okupite se uz obrok – daje mogućnost da članovi obitelji razmjenjuju novosti; to je vrijeme kad roditelji mogu slušati svoju djecu, dati im savjet i podršku
2. čitajte djeci – istraživanja pokazuju da razvija kod djece interes za znanje i stimulira razvoj govora i jezika. Također pomaže povećanju pažnje i koncentracije te znatiželje.
3. obavljajte zajedno kućne poslove – davanje kućnih zadataka je vrlo produktivan način za podučavanje odgovornosti kod djece. Ako neke roditelji rade zajedno s djecom to pomaže razvoju vrijednosti timskog rada i dobre komunikacije
4. pomažite djeci oko školske zadaće – želja roditelja da pomogne povećava kod djeteta interes za školu i bolje ocjene. Redoviti odlasci u knjižnicu su jeftin i dobar način za provođenje vremena s djetetom.
5. obiteljski hobi – aktivnosti kao što su kuhanje, izrađivanje predmeta, pecanje ili biciklizam su odličan način za kvalitetno provođenje vremena s djecom.
6. igrajte se – roditelji trebaju dati prednost društvenim igrama s djecom ispred dugih sati gledanja TV programa
7. povremeno planirajte obiteljski izlazak – pripremite piknik, posjet mjesnom parku, vožnju biciklom, šetnju šumom, posjet zoološkom vrtu ili muzeju
8. potaknite zajedničke tjelesne aktivnosti – vrlo su važne za razvoj djeteta jer ne jačaju samo tijelo već pomažu u izgrađivanju osobina ličnosti i povećanju motivacije i upornosti.
9. napravite kalendar «obiteljskog vremena» – budući da mnogi roditelji imaju «dinamičan» radni raspored, vrijeme predviđeno za djecu pada sve niže na listi prioriteta. Napravite kalendar te zajedno s djecom upisujte planirane obiteljske događaje. To će potaknuti i neke kreativne ideje. Svakako se pokušajte držati planiranog.

a) kako savladati prepreke u životu

b) kako doći do onoga što žele

c) kako se utješiti kad nije po njihovom

d) kako uvažiti potrebe drugih ljudi.

Ne dajući djeci određene granice u ponašanju, podređujući sve svoje potrebe djetetu, mi smanjujemo mogućnosti razvoja ličnosti naše djece, sputavamo njihovu priliku da se pripreme za svijet odraslih.

Roditelji sve teže postavljaju djeci granice u odgoju zbog:

• straha da će ih djeca manje voljeti
• želje da im budu prijatelji
• stalne odsutnosti roditelja zbog prevelike zaposlenosti
• uvjerenja da djecu treba zaštititi od svih teškoća.

Kako dijete odrasta, važno je dopustiti mu da iskusi posljedice svojih pogrešaka, da uči preuzeti odgovornost za svoje ponašanje, treba ga ohrabriti u samostalnom ponašanju sukladno njegovoj dobi.

Važno je da roditelji otvoreno izražavaju svoje osjećaje i potrebe, tako dijete uči zauzeti se za sebe.

Pobune u dječjoj dobi

U procesu odrastanja djeca žele sve veću samostalnost i preuzimanje odgovornosti za samog sebe. Sukob roditelja i djeteta je nezaobilazan. U razvojnoj psihologiji prepoznajemo tri «velike» dječje pobune: u dobi od dvije godine, pet godina i u pubertetu. Roditelji se susreću s dječjim neslaganjem, otporom, neposluhom, agresijom. Ta ponašanja su znak da se dijete zdravo emocionalno i psihički razvija i izgrađuje svoj identitet. Kada dijete kaže «ne» ono vježba osjećaj moći i individualnosti. To može biti vrlo naporno za roditelje.

Pokušajte (sa što više dosljednosti):

• nagradite ponašanja koja želite ohrabriti
• kad god je moguće, ignorirajte ponašanja koja želite obeshrabriti
• obraćajte se djetetu na pozitivan način
• budite oprezni u davanju izbora koje niste spremni poštovati
• birajte riječi «učini» umjesto «ne čini»
• budite jasni i pošteni.

Učinite da Vas dijete čuje bez vikanja

•  Idite tamo gdje je dijete. Ne zovite ga s udaljenosti.
• Provjerite da li je dijete potpuno zaokupljeno nečim. Bolje je pričekati minutu i onda imati njegovu potpunu pažnju
• Spustite se na visinu djeteta i uspostavite kontakt očima
• Zahtijevajte samo jednu stvar od djeteta istodobno te dajte objašnjenje («molim te završi to sada, vrijeme je da krenemo»)
• Govorite jasno – nazovite dijete imenom. Nastojte govoriti smireno, koristeći «molim te».
• Očekujte da ćete se ponavljati i da vas možda neće poslušati od prve.
• Razmislite o tome koliko i kada govorite djetetu NE. Koristite NE kada je zaista važno jer će ga tad dijete puno ozbiljnije shvatiti nego ako to stalno govorite.
• Dajte djetetu izbor SUKLADNO DOBI
• Izbjegavajte raspravljanje, psovanje ili prigovaranje
• Ne dopustite da se dijete osjeća nagrađeno ili kažnjeno zato što je bijesno. Cilj je da uvidi da to ne mijenja ništa i da je srdžba emocija kao i svaka druga.

Roditelji koji pokušavaju «slamati» djetetov otpor i prisiljavati ga na bezuvjetnu poslušnost, naići će na sve više djetetovog otpora (ako ne otvorenog, onda prikrivenog i odgođenog).

Ponekad se kod djece mogu javiti i različite promjene u ponašanju: nekontrolirana ponašanja i agresivnost, ili povlačenje u sebe, tjeskoba, emocionalne teškoće.

Ako se svakodnevno osjećate bespomoćno u postavljanju granica svom djetetu ili ste u kontinuiranom sukobu s djetetom, potražite pomoć stručnjaka.

Stručni suradnik-psiholog, uz druge stručnjake – članove stručnog tima vrtića, radi na što kvalitetnijem zadovoljavanju razvojnih potreba djeteta te pritom surađuje s odgojiteljima, roditeljima, i svim ustanovama koje je potrebno uključiti u krug onih koji pomažu obitelji

Jedan od najvažnijih zadataka psihologa je što ranije identificirati psihofizičke osobine i razvojne potrebe djeteta, osobito kad se radi o djeci s teškoćama u razvoju i darovitoj djeci, da bi se poduzele mjere s ciljem osiguravanja onoga što je djetetu potrebno za optimalni razvoj. Tada psiholog pruža roditelju i odgojitelju neophodne informacije i psihološku podršku, a po potrebi uključuje i dijete u praćenje i tretman. Kada je to potrebno kontaktira sa stručnjacima u drugim institucijama radi upućivanja djeteta na dodatnu, specijaliziranu procjenu i/ili tretman.

Važna uloga psihologa je i pomoć djeci, roditeljima i odgojiteljima u adaptaciji djeteta na vrtić. Situacija odvajanja djeteta od roditelja i ulazak djeteta u skupinu druge djece postavlja pred dijete povećane zahtjeve za prilagodbom, a kvaliteta i ishod tog procesa mogu imati i dugoročnije posljedice na dječji razvoj. Roditelji mogu biti nesigurni, tjeskobni i imati mnogo pitanja u tom razdoblju, a psiholog može pružiti savjetodavnu pomoć.

Psiholog u vrtiću također radi procjenu spremnosti djeteta za školu te pomaže odgojiteljima i roditeljima da dijete što bolje pripreme za taj prijelaz i osiguraju njegovu dobru prilagodbu na školu.

Isto tako pruža psihološku pomoć u prevladavanju nekih stresnih događaja i razdoblja u djetetovu životu kao što su gubitak bliske osobe, kronična bolest u obitelji, razvod roditelja, nasilje u obitelji i dr.

Psiholog u vrtiću je stručnjak za razvojnu psihologiju te može, kroz individualni ili grupni rad, roditeljima pomoći u razumijevanju mnogobrojnih dilema i problema na koje nailaze u odgoju svoje djece te savjetovati promjene u pristupu djetetu.

U svom radu psiholog se vodi profesionalnom etikom svoje struke i postupa uvijek u interesu djeteta.